Uskršnji kruh na tradicionalan način

Tradicija uskršnjih blagovanja neraskidivo je vezana uz pripremu kruha ili peciva. Simbolika kruha uz svoju prepoznatljivu sakralnu vrijednost također pobuđuje u nama osjećaj ugode, zajedništva i doma. Kruh i danas ima kultni status kao jedna od praiskonskih delicija i postoji neizmjerno mnogo recepata za njegovu pripremu - bilo bakinih, maminih ili naučenih u školama.

Autor fotografije: Thinkstock

Običaje spravljanja uskršnjeg kruha možemo pratiti u svim dijelovima Hrvatske, od sjevera i istoka gdje se pripremaju orahnjače, makovnjače, gibanice, pereci, pogače, peciva, kuglofi, savijače; sve do Istre, Kvarnera i Dalmacije gdje se češće rade sirnica, kvasnica i pinca, a apsolutni hit uskršnjeg doručka je šunka u kruhu.

Kad se priprema blagdanski kruh, onda su to najčešće bogata tijesta u kojima ima jaja, mlijeka i maslaca. Najbolji recepti i namirnice najčešće se koriste upravo za svečane prigode. Blagdani su vrijeme druženja, okupljanja obitelji i prijatelja, ali i idealna prilika za pripremu klasičnih recepata zbog kojih nam Uskrs uvijek ima taj jasan okus u sjećanjima.

Restorani i majstori kuhinja širom Hrvatske čuvaju bogate kulinarske običaje i otkrili su nam kako pripremaju uskršnji kruh, bilo da se radi o kruhu koji poslužuju za doručak, ručak ili kao slasticu posluženu uz fino desertno vino. Stoga krenimo putevima uskršnjeg kruha.

Na sjeveru Hrvatske u blizini slovenske granice u malom mjestu Šenkovcu u seoskom domaćinstvu Stara Preša posvetili su se čuvanju tradicionalnih obiteljskih recepata. Na njihovom jelovniku uvijek možete probati lokalne delicije, a izbor jela određen je sezonskim namirnicama. Kako su pripreme za Uskrs upravo u tijeku, imali smo sreću dobiti recept za pincu, koja osim što je najtraženija blagdanska slastica, također je i glavni ukrasni motiv uskršnjeg stola. Ima li išta bolje od jestivih dekoracija? Kako se priprema pinca u Staroj Preši, otkrila nam je vlasnica Biserka Švigir:

„Kod nas se za Uskrs uvijek priprema slatki kruh sa sušenim voćem i pinca, ali pinca je svakako neizostavna. Slatko pecivo ili pincu uvijek oblikujem u pletenicu, ali ostavim mjesta u sredini gdje stavim pisanicu koju uvijek bojam prirodnim bojama, ciklom ili peršinom. Za pincu je potrebno pripremiti dva žumanjka, jedno cijelo jaje, pola kilograma glatkog brašna, šećer, sol, mlijeko, svježi kvasac, pola decilitra ulja ili maslaca jer ovo tijesto traži masnoću. Nakon što se kvasac digne i svi sastojci se spoje u smjesu, tijesto treba pustiti da se digne. Kad  se tijesto dovoljno digne, oblikujemo ga i stavljamo na ravnu limenu površinu za pečenje te premažemo žumanjkom i uljem kako bi dobilo zlatno-žutu boju po kojoj je pinca prepoznatljiva. Prije pečenja tijesto mora još malo odstajati i dignuti se. Pinca se peče na 180 °C oko trideset minuta.


Autor fotografije: Thinkstock

Zvuci Mrežnice i domaća atmosfera najbolje opisuju restoran DP Zvečaj Pod vodstvom prave profesionalke i šefice s dugogodišnjim stažom, Ivane Vukmanić, možete se prepustiti lokalnim specijalitetima od mesnih jela poput divljači sve do raznih šumskih gljiva. Jedan od glavnih uskršnjih specijaliteta je orahnjača koja se, osim u Lici, priprema u cijeloj Hrvatskoj. Šefica kuhinje Ivana Vukmanić podijelila je s nama na koji način pripremaju orahnjaču:

„Tijesto za orahnjaču je dizano tijesto. Potrebno je pripremiti glatko brašno, svježi kvasac, limunovu koricu, mlijeko, maslac, jaje, šećer i sol. U ovo tijesto ide više šećera, a soli tek prstohvat. Kod pripreme je važno zamijesiti tijesto nekoliko puta i pustiti ga nekoliko puta da se digne kako bi se dobila potrebna prhkost i mekoća. Kad se zamijesi prvi put, tijesto izgleda prilično tekuće, no nakon što ga zamijesimo svaki sljedeći put, postaje elastičnije. Obično je nakon trećeg dizanja tijesto dobro za valjanje. Nadjev se priprema od mlijeka, mljevenih oraha, šećera, cimeta, ruma i grožđica. Svi ovi sastojci zakuhaju se u mlijeku i nakon što zakuhaju, treba ih pustiti da se ohlade. Kad je nadjev gotov, tijesto se treba razvući na jedan centimetar debljine, premaže se  otopljenim maslacem te se preko cijele razvaljane površine stavlja nadjev. Kad se orahnjača zarola, premažemo je maslacem ili putrom, a najbolje se peče u kalupima s dubljim stranicama. Ovisno o pećnici, peče se od 180 do 200 °C, otprilike četrdeset minuta.“


Autor fotografije: Thinkstock

U samom središtu Siska smjestio se obiteljski restoran Barun koji će vas osvojiti odličnim izborom specijaliteta lokalne kontinentalne i mediteranske Hrvatske, a u kušanju će vas pratiti vrhunska moslavačka vina. Našu uskršnju priču završavamo s glavnim uskršnjim specijalitetom bez kojega je teško zamisliti ceremoniju uskršnjeg objedovanja. Šef kuhinje Dejan Topalović za goste nabavlja domaću šunku:

„Domaću šunku koju uvijek kupujemo od naših okolnih mesara prvo kuhamo s cimetom, medom i senfom. Kad je šunka kuhana, obložimo je pancetom prije nego što je zavaljamo u tijesto. Za kruh koristimo 550 glatko brašno. a dvije litre vode. Na dvije litre obično ide pet do šest kilograma brašna, zatim ulje (maslinovo i bučino), svježi kvasac i sol. Kad se tijesto digne, razvaljamo ga na debljinu od oko otprilike dva centimetra i u njega stavimo šunku. Kad šunku obložimo, tijesto premažemo žumanjkom. Šunku u kruhu poslužujemo s namazom od svježeg sira i hrena i mladim lukom, a poslužujemo je i uz pečenje.“

Autor fotografije: Thinkstock

Komentari