Naslovna

Restorani

Vinari|Uljari

Hrana

Turizam

Lifestyle

Kategorije

crogourmet365 logo



Bundeva, buča, tikva

Nije slučajno da se prekrasna Pepeljugina kočija u ponoć pretvara u bundevu. Kao što je kočija na kraljevićev bal dovezla inače neuglednu, ali vrijednu i u stvari vrlo lijepu djevojku, tako nam i bundeva dovozi neugledne, ali zdravstveno iznimno vrijedne sjemenke, a pulpa, kako se naziva njezin jestivi mesni dio, toliko je dobra u savijačama da jedino ona od buče ima i posebno ime – bučnica.

Pulpa je izvrsna kao prilog i može sasvim nadomjestiti krumpir. Stavlja se u rižoto, s vrganjima, na primjer, od nje se radi džem, a s mrkvom, bademima, maslacom i kremom od sira izvrstan je sastojak cupkakesa, kolačića koji se peku u kalupima. Od pulpe se može napraviti i vrlo ukusni te zdravi smoothie. Grijeh je i ne uživati u bučinoj juhi.

Koliko kuhara, toliko recepata za ovu slatku i slasnu krem juhu, no u osnovi su svi slični. Bučino meso treba ispeći u pećnici ili narezano na kockice popržiti na maslacu, pa dodati vode, prokuhati i propasirati. Doda se vrhnje s umiješanim brašnom, posoli, popapri i izmiješa s mesnom juhom. Kad sve provrije, može se umiješati i žumanjak. Uz ovu juhu, iako je od sasvim jednostavne osnovne namirnice, odlično pristaju najekskluzivnija vina – pjenušci i šampanjci. I to oni zreliji.

Jestivi mesnati dio bundeve je dijetetska, lako probavljiva namirnica male energetske vrijednosti. Sadrži 90-94 posto vode, vrlo malo masti, 4,8 posto ugljikohidrata i 1,1 posto bjelančevina. Bogata je beta karotenom, vitaminom C, vitaminima B skupine te znatnom količinom vitamina E, a od minerala puno je kalija, fosfora i kalcija.

Sjemenke imaju višestruko veću hranjivu vrijednost od mesnatog dijela. Ukusna su i zdrava “grickalica”a od njih se radi i hladno prešano bučino ulje koje je lako probavljivo i puno esencijalnih masnih kiselina. Gotovo je neizostavno u grah salati, fino pristaje i rajčicama, mekim sirevima bez zrenja te većini krem juha.

Bundevu zovu još i buča te žuta tikva. Desetak je sorti. Većinom su narančaste, a ima i bijelih. Uobičajeno teže nekoliko kilograma, no postoje i divovske čiji plodovi mogu imati više od tone. U Hrvatskoj je najveća uzgojena 2014. u Viškovcima nedaleko od Đakova. Imala je 634 kilograma. Komentari

Povezani članci

Related

Vrhunski vodič za svaku kuhinju

Investiranje u osnovni set kuhinjskih pomagala je ključ za uspjeh u kuhinji. Kvalitetni noževi, daske za rezanje, lonci i tave, te mikseri i blenderi olakšat će vam pripremu hrane i poboljšati vaše kulinarske vještine. Neka vaša kuhinja postane mjesto gdje nastaju...

read more

Hrana koja je otkrivena sasvim slučajno

Čitajući ovaj naslov, možda ćete reći – pa većina hrane je otkrivena sasvim slučajno. I vjerojatno ste u pravu. A to se pogotovo odnosi na tradicionalnu kuhinju, gdje su sastojci često bili ograničeni i gdje su se recepti formirali oko dostupnih namirnica. No hrane iz...

read more

Uloga Sous vide kuhanja u modernoj gastronomiji

Sous vide – Korak po korak do savršenih jela Sous vide, što na francuskom znači “u vakuumu”, predstavlja revolucionarnu tehniku kuhanja koja omogućuje postizanje savršeno pripremljenih jela svaki put. Ova metoda kuhanja na niskoj temperaturi unutar vakuumiranih...

read more
Show Buttons
Hide Buttons