Početak vrtićke ili školske godine mnogim obiteljima donosi učestalije prehlade, kašalj, temperaturu i grlobolju. Djeca koja prije nisu boravila u većem kolektivu mogu tijekom prvih mjeseci imati više respiratornih infekcija nego što su roditelji očekivali.
Razlog nije samo „slab imunitet“, kako se ponekad pojednostavljeno govori. U kolektivu se velik broj djece svakodnevno nalazi u istom prostoru, koristi zajedničke predmete i ostvaruje brojne bliske kontakte. Time se virusima i bakterijama pruža više prilika za prijenos.
Upala grla kod djece može se pojaviti kao dio obične viroze, ali i kao posljedica bakterijske infekcije. Bez obzira na uzročnika, dobre higijenske navike i odgovorno ponašanje tijekom bolesti mogu smanjiti širenje infekcije.
Kako se uzročnici prenose među djecom?
Virusi i bakterije koji uzrokuju respiratorne infekcije često se prenose kapljicama nastalima kašljanjem, kihanjem ili govorom. Kada su djeca blizu jedno drugome, kapljice lakše dospijevaju do nosa, usta ili očiju druge osobe.
Prijenos je moguć i preko ruku. Dijete može obrisati nos, zakašljati u dlan ili dodirnuti usta, a zatim uzeti igračku, bojicu ili kvaku. Drugo dijete dodiruje isti predmet i nakon toga lice, čime se povećava mogućnost zaraze.
Mala djeca često stavljaju igračke i druge predmete u usta, teško dosljedno primjenjuju pravila higijene i trebaju pomoć odraslih pri pranju ruku. Zato se infekcije u jasličkim i vrtićkim skupinama mogu širiti vrlo brzo.
Zašto se simptomi pojavljuju u valovima?
Nakon što jedno dijete razvije simptome, druga djeca koja su bila izložena uzročniku mogu oboljeti nekoliko dana poslije. Zbog toga roditelji mogu imati dojam da infekcija u skupini traje tjednima.
Istodobno mogu cirkulirati različiti virusi i bakterije. Dijete koje se oporavilo od jedne viroze može ubrzo doći u kontakt s drugim uzročnikom. Novi simptomi ne znače uvijek da se prethodna bolest „vratila“.
Važno je pratiti svaki novi tijek bolesti. Ako se nakon razdoblja poboljšanja ponovno pojave visoka temperatura, jaka grlobolja ili izraženo loše opće stanje, potrebno je otići na liječnički pregled.
Koji simptomi češće prate virusnu upalu grla?
Kada se grlobolja pojavljuje zajedno s curenjem nosa, kašljem i promuklošću, uzrok je često virusna infekcija. Dijete može imati blago povišenu temperaturu, biti umorno i imati slabiji apetit.
Takve infekcije u većini slučajeva prolaze uz odmor, dovoljan unos tekućine i simptomatsko liječenje. Antibiotici kod virusnih infekcija nisu učinkoviti.
Iako je bolest najčešće blaga, dijete s temperaturom i izraženim simptomima treba ostati kod kuće. Odlazak u kolektiv može usporiti njegov oporavak i povećati mogućnost prijenosa na drugu djecu.
Kada treba misliti na streptokoknu upalu?
Streptokokna upala grla može početi naglo, s jakom boli, visokom temperaturom i otežanim gutanjem. Krajnici mogu biti crveni, otečeni i prekriveni naslagama, a limfni čvorovi na vratu bolni.
Kašalj i curenje nosa često izostaju, iako samo odsutnost kašlja ne potvrđuje dijagnozu. Kod djece se mogu pojaviti bol u trbuhu, mučnina, povraćanje ili osip.
Ako liječnik sumnja na streptokok, može predložiti brzi test ili bris grla. Tek nakon procjene odlučuje se je li potreban antibiotik.
Više savjeta o prepoznavanju simptoma nalazi se u vodiču Upala grla kod djece, koji objašnjava kada je dovoljna kućna njega, a kada je potrebno kontaktirati pedijatra.
Kada dijete treba ostati kod kuće?
Dijete bi trebalo ostati kod kuće kada ima temperaturu, izraženu grlobolju, učestalo kašlje, povraća, izrazito je umorno ili nije sposobno sudjelovati u uobičajenim aktivnostima.
Boravak kod kuće nije važan samo zbog zaštite druge djece. Bolesnome djetetu potreban je odmor, redovan unos tekućine i praćenje koje je u velikoj skupini teško osigurati.
Nije preporučljivo ujutro dati lijek za snižavanje temperature samo kako bi dijete moglo otići u vrtić ili školu. Lijek može privremeno smanjiti temperaturu, ali ne uklanja uzrok bolesti niti znači da dijete više nije zarazno.
Povratak treba uskladiti s općim stanjem, preporukom liječnika i pravilima ustanove. Kod potvrđene bakterijske infekcije potrebno je poštovati uputu o antibiotskom liječenju i vremenu izdvajanja iz kolektiva.
Pravilno pranje ruku kao svakodnevna navika
Pranje ruku jedna je od najjednostavnijih i najvažnijih mjera za smanjenje širenja infekcija. Djeca trebaju prati ruke nakon dolaska izvana, prije jela, nakon korištenja toaleta te nakon kašljanja, kihanja ili brisanja nosa.
Nije dovoljno samo kratko oprati ruke vodom. Potrebno je upotrijebiti sapun i oprati dlanove, nadlanice, područje između prstiju, palčeve i vrhove prstiju.
Mlađa djeca najbolje uče ponavljanjem i primjerom odraslih. Kod kuće se može uvesti rutina pranja ruku odmah nakon povratka iz vrtića ili škole.
Sredstva za dezinfekciju ruku mogu biti korisna kada voda i sapun nisu dostupni, ali ih treba koristiti uz nadzor odraslih i prema uputama proizvođača.
Kašljanje i kihanje bez širenja kapljica
Djeca trebaju naučiti kašljati i kihati u papirnatu maramicu ili pregib lakta, a ne u dlan. Upotrijebljena maramica odmah se baca, nakon čega se peru ruke.
Ovu naviku nije dovoljno objasniti jednom. Potrebno ju je redovito ponavljati kod kuće, u vrtiću i u školi. Odrasli također trebaju biti primjer jer djeca lakše usvajaju ponašanje koje svakodnevno vide.
Ako dijete kašlje vrlo često i ne može sudjelovati u aktivnostima bez stalnog širenja kapljica, treba ostati kod kuće dok se simptomi ne smire i dok se ne procijeni uzrok.
Zašto djeca ne bi trebala dijeliti boce i pribor?
Dijeljenje čaša, boca, slamki, pribora za jelo i hrane povećava mogućnost prijenosa sline i respiratornih uzročnika. Svako dijete trebalo bi imati vlastitu bocu i pribor.
Kod kuće se ne preporučuje da članovi obitelji piju iz iste čaše, koriste istu žlicu ili isprobavaju djetetovu hranu istim priborom kojim ga hrane.
Četkice za zube trebaju biti odvojene i ne smiju se međusobno dodirivati. Ručnike za lice također je korisno koristiti odvojeno tijekom bolesti.
Ove mjere ne mogu potpuno spriječiti infekciju, ali smanjuju nepotrebno izlaganje.
Provjetravanje i higijena prostora
U zatvorenim prostorijama u kojima boravi mnogo ljudi koncentracija respiratornih uzročnika može biti veća. Redovito provjetravanje pomaže izmjeni zraka i ugodnijem boravku.
Predmete i površine koji se često dodiruju, poput kvaka, stolova i zajedničkih igračaka, potrebno je redovito čistiti u skladu s pravilima ustanove. Ipak, samo čišćenje površina nije zamjena za pranje ruku i ostanak bolesnog djeteta kod kuće.
Kod kuće nije potrebno stvarati potpuno sterilan prostor. Važnije je održavati uobičajenu higijenu, redovito prati ruke i ne dijeliti osobne predmete.
Što kada više djece u skupini ima streptokok?
Ako roditelji dobiju informaciju da je u skupini potvrđena streptokokna infekcija, ne znači da svako dijete bez simptoma treba automatski dobiti antibiotik ili biti testirano.
Potrebno je pratiti pojavu grlobolje, temperature, otežanog gutanja, bolnih limfnih čvorova i drugih simptoma. Ako se tegobe razviju, roditelj treba kontaktirati pedijatra i navesti da je dijete bilo u kontaktu s oboljelom osobom.
Preventivno korištenje antibiotika bez liječničke preporuke nije opravdano. Antibiotik propisan jednom djetetu ne smije se dijeliti s bratom, sestrom ili drugim članom obitelji.
Kako roditelji mogu pomoći vrtiću i školi?
Važno je ustanovi pravodobno javiti da je dijete bolesno, osobito kada je potvrđena zarazna bolest. Time se odgojiteljima i nastavnicima omogućuje da obrate pozornost na druge učenike i pojačaju uobičajene higijenske mjere.
Roditelji trebaju poštovati preporuke o ostanku kod kuće i ne slati dijete u kolektiv dok još ima temperaturu ili se ne može normalno uključiti u aktivnosti.
Korisno je redovito provjeravati ima li dijete u torbi vlastitu bocu, maramice i drugi osobni pribor. Jednostavne navike postaju učinkovitije kada ih zajednički podržavaju obitelj i odgojno-obrazovna ustanova.
Kada treba zatražiti liječničku pomoć?
Pedijatru se treba javiti ako dijete ima visoku temperaturu koja traje, snažnu grlobolju, otežano gutanje, naslage na krajnicima, bolne limfne čvorove ili simptome koji se pogoršavaju.
Posebno su važni znakovi dehidracije, poput rijetkog mokrenja, suhih usta i izrazite pospanosti. Hitnu pomoć treba zatražiti kod otežanog disanja, nemogućnosti gutanja sline, plavkaste boje usana, teškoća pri otvaranju usta ili naglog pogoršanja općeg stanja.
Zajednička odgovornost smanjuje širenje infekcija
Nije moguće spriječiti svaku upalu grla, osobito kod djece koja svakodnevno borave u kolektivu. Međutim, redovito pranje ruku, pravilno kašljanje i kihanje, korištenje vlastitog pribora, provjetravanje i ostanak kod kuće tijekom bolesti mogu smanjiti broj prijenosa.
Jednako je važno odgovorno koristiti antibiotike i ne tražiti ih za svaku grlobolju. Pravodobna liječnika procjena pomaže razlikovati infekcije koje zahtijevaju specifičnu terapiju od onih koje prolaze uz odmor i simptomatsko liječenje.
Tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti liječnički pregled, dijagnozu ili individualnu preporuku pedijatra.
