Naslovna

Restorani

Vinari|Uljari

Hrana

Turizam

Lifestyle

Kategorije

crogourmet365 logo



PANIČNI POREMEĆAJ – neugodna psihička posljedica COVID-19 pandemije o kojoj se malo govori

Depresija, stres, anksioznost, strah, nesanica – sve su ovo stanja koja su postala sve učestalija s pojavom COVID-19 pandemije. Njihova opasnost krije se u činjenici da ostaju kao posljedica kod pacijenata koji su preboljeli bolest uzrokovanu Sars-cov2 virusom, a na koje se, uslijed mnogih fizičkih posljedica koje bolest nosi, ne obraća pažnja u mjeri u kojoj bi to bilo potrebno. Psihičke posljedice ne valja shvaćati olako jer porast oboljelih od paničnog poremećaja izazvanog pandemijom koronavirusne bolesti itekako je u porastu.

Kako prepoznati panični poremećaj?

Mnogi se u životu suoče s napadom panike, no svega 3 posto svjetskog stanovništva u razdoblju od jedne godine suočava se s pojavom paničnog poremećaja. Riječ je zapravo o napadima panike koji se ponavljaju. Uz to, prisutan je i strah od budućih napada praćen promjenama ponašanja kojima bi se mogle izbjeći situacije koje stvaraju podlogu za napade. I dok se izdvojeni napadi panike ne moraju liječiti, panični poremećaj svakako  zahtjeva liječenje i to farmakoterapijom, psihoterapijom ili kombinacijom tih dviju terapija.

Panični poremećaj može se razvijati vrlo brzo ili vrlo polagano – tu ne postoji pravilo. Obično započinje kasno u adolescenciji te češće zahvaća žene. Očituju ga spontani i neočekivani napadi intenzivnog straha uz doživljavanje životne ugroženosti, a prate ga i različiti tjelesni simptomi: bol u prsima, mučnina, vrtoglavica, osjećaj gušenja, lupanje srca, drhtanje, pojačano znojenje, proljev, nemir u želucu… Napadi mogu biti toliko intenzivni da osoba može pomisliti kako će umrijeti ili potpuno poludjeti. Njihovo uobičajeno trajanje je nekoliko minuta, a mogu se javiti u svjesnom, ali i nesvjesnom stanju i uzrokovati da se osoba probudi iz sna u užasnom strahu.

Stanite na kraj paničnom poremećaju uz adekvatno liječenje

Da bi se mogao adekvatno liječiti, panični poremećaj potrebno je dijagnosticirati. To se radi tako da se prvo isključe tjelesni poremećaji koji mogu oponašati anksioznost, a simptomi moraju ispunjavati određena mjerila. Nakon što se postavi dijagnoza, može se krenuti s liječenjem.

Dva su načina liječenja: lijekovima i psihoterapijom. Lijekovi su djelotvorni u 7 od 10 bolesnika. Liječnik će najvjerojatnije propisati jedan antidepresiv i/ili anksiolitik, a u slučaju da je kod pacijenta prisutna i depresija ili neki drugi anksiozni poremećaj, prepisat će i antidepresiv. Liječnik će se možda odlučiti na kombinirano liječenje lijekovima i psihoterapiju. Upravo kombinacija kognitivne i bihevioralne terapije s medikamentima pokazuje najbolje rezultate u liječenju. Psihoterapija ovdje ima važnu ulogu jer može pomoći pacijentu da promijeni način razmišljanja uslijed kojeg dolazi do pojave simptoma napada.

Trajanje liječenja je vrlo individualno. Neki pacijenti oporavit će se kroz nekoliko tjedana, dok će drugima biti potrebno dugotrajnije liječenje tijekom godine dana, a moguće i dulje. Također, lijekovi nemaju trenutno djelovanje te je potrebno biti strpljiv i slušati savjete liječnika o tome kada je moguće očekivati ublažavanje simptoma nakon što se počnu uzimati propisani lijekovi.

Slušanje liječničkih savjeta uz redovito uzimanje lijekova na točno propisan način ključ je uspjeha u liječenju paničnog poremećaja.

Povezani članci

Related