Buča, tikva, bundeva

Nije slučajno da se prekrasna Pepeljugina kočija u ponoć pretvara u bundevu. Kao što je kočija na kraljevićev bal dovezla inače neuglednu, ali vrijednu i u stvari vrlo lijepu djevojku, tako nam i bundeva dovozi neugledne, ali zdravstveno iznimno vrijedne sjemenke, a pulpa, kako se naziva njezin jestivi mesni dio, toliko je dobra u savijačama da jedino ona od buče ima i posebno ime - bučnica.

Autor fotografije: Thinkstock

Pulpa je izvrsna kao prilog i može sasvim nadomjestiti krumpir. Stavlja se u rižoto, s vrganjima, na primjer, od nje se radi džem, a s mrkvom, bademima, maslacom i kremom od sira izvrstan je sastojak cupkakesa, kolačića koji se peku u kalupima. Od pulpe se može napraviti i vrlo ukusni te zdravi smoothie. Grijeh je i ne uživati u bučinoj juhi.

Koliko kuhara, toliko recepata za ovu slatku i slasnu krem juhu, no u osnovi su svi slični. Bučino meso treba ispeći u pećnici ili narezano na kockice popržiti na maslacu, pa dodati vode, prokuhati i propasirati. Doda se vrhnje s umiješanim brašnom, posoli, popapri i izmiješa s mesnom juhom. Kad sve provrije, može se umiješati i žumanjak. Uz ovu juhu, iako je od sasvim jednostavne osnovne namirnice, odlično pristaju najekskluzivnija vina – pjenušci i šampanjci. I to oni zreliji.

Jestivi mesnati dio bundeve je dijetetska, lako probavljiva namirnica male energetske vrijednosti. Sadrži 90-94 posto vode, vrlo malo masti, 4,8 posto ugljikohidrata i 1,1 posto bjelančevina. Bogata je beta karotenom, vitaminom C, vitaminima B skupine te znatnom količinom vitamina E, a od minerala puno je kalija, fosfora i kalcija.

Sjemenke imaju višestruko veću hranjivu vrijednost od mesnatog dijela. Ukusna su i zdrava “grickalica”a od njih se radi i hladno prešano bučino ulje koje je lako probavljivo i puno esencijalnih masnih kiselina. Gotovo je neizostavno u grah salati, fino pristaje i rajčicama, mekim sirevima bez zrenja te većini krem juha.

Bundevu zovu još i buča te žuta tikva. Desetak je sorti. Većinom su narančaste, a ima i bijelih. Uobičajeno teže nekoliko kilograma, no postoje i divovske čiji plodovi mogu imati više od tone. U Hrvatskoj je najveća uzgojena 2014. u Viškovcima nedaleko od Đakova. Imala je 634 kilograma. 

Komentari